PORODICA
važan činilac pripremljenosti
za školu

Porodica ima odgojnu funkciju.
Moć roditeljskog odgoja je velika jer je to intimna zajednica u kojoj su članovi povezani toplim emocionalnim vezama.
U porodici dijete uči identifikacijom (želim biti kao mama, kao tata,...)
BITNO JE KOD DJECE BUDITI MOTIVACIJU, VOLJU, ŽELJU I NASTOJANJE DA NAUČI I SAVLADA NEŠTO NOVO.
Učenje traje čitav život, zbog tog je kod djece potrebno usaditi ljubav prema učenju.
Svaki roditelj želi:
1. da dijete dobro uči
2. da se uspješno uključi u društvo
3. da se maksimalno afirmiše u životu

!!!!! V AŽ N O !!!!!

DOBRA SARADNJA VRTIĆA i RODITELJA

• Nikad nemojte plašiti dijete školom,vidjet ćeš ti tamo, dobit ćeš jedinicu, ići ćeš u ćošak,itd.
• Školu treba predstaviti u realnom svijetlu,sva djeca idu u školu i ona nam pomaže da postanemo veliki!

UČINIĆEMO ZAJEDNO

• Djecu ćemo odgajati u poticajnoj sredini

POZITIVNA EMOCIONALNA PODPORA DJEČIJIM NASTOJANJIMA
OSIGURATI HRANJIVU ISHRANU S DOVOLJNO VITAMINA, MINERALA, PROTEINA i KALORIJA
STIMULISAĆEMO SVE DJEČIJE OSJEĆAJE
PONUDIĆEMO MU NIZ IZAZOVA KOJI NISU NI PRELAGANI NI PRETEŠKI ZA NJEGA
OMOGUĆIĆEMO DJETETU STICANJE SOCIJALNIH UMIJEĆA
POTICAĆEMO ŠIROK RASPON VJEŠTINA I AKTIVNOSTI U MENTALNOM, TJELESNOM, ESTETSKOM, DRUŠTVENOM i EMOCIONALNOM ASPEKTU
DAĆEMO DJETETU DA BIRA MNOGE SVOJE AKTIVNOSTI
PRUŽIĆEMO MU PRILIKU ZA SAMOSTALNOST
DAĆEMO MU PRAVO DA PONEKAD POGRIJEŠI
STVORIĆEMO UGODNU ATMOSFERU KOJA POTIČE ISTRAŽIVANJE I ZABAVU PRI UČENJU
DIJETE ĆE BITI AKTIVAN SUDIONIK, A NE PASIVAN POSMATRAČ

Učenje je najdjelotvornije kada je zabavno

KAKO ĆETE PRIPREMITI SVOJE DIJETE
ZA UČENJE ČITANJA i PISANJA

Budite primjer čitanja 
Čitajte s djetetom slikovnice uz objašnjavanje
Čitajte s djetetom tako da vam ono sjedi u krilu ili do vas
Čitajte pjesmice u rimi
Objašnjavajte djetetu natpise u okolini
Potičite njegovo samostalno razgledavanje slikovnica i knjiga
Potičite djetetovo igranje slovima
Potičite šaranje, pisanje i crtanje 
Pridajte važnost njegovom potpisu
Posjetite s djetetom biblioteku
Kad Vi nešto čitate, dajte i djetetu da čita, kad Vi nešto pišete, dajte njemu da crta ili da glumi pisanje

ČITAJTE S DJETOM REDOVNO, ALI 
NE PREDUGO (10 do 20 MIN)
NEKA TO BUDE VRIJEME
ZA VESELJE, SMIJEH i LJUBAV

VJEŽBE VIDNO - MOTORNE KOORDINACIJE
Izrezivanje: resa od papira, rezanje ivica kružnih oblika, izrezivanje složenijih oblika
Sastavljanje i igra sa sitnijm kockicama i predmetima
Trasiranje prstom, a zatim i bojicom oko predmeta, bojenje do ivica
Svakodnevne aktivnosti: zakopčavanje, vezanje, slaganje odjeće,
Igre tipa "origami" i presavijanje papira
Dopustiti glumljenje pisanja i čitanja

POKUŠAJTE KOD KUĆE
Igrati se rimom (stonoga i bosonoga)
Tražite od djeteta da prepozna prvi ili zadnji glas koji je čuo u nekoj riječi
Tražite od djeteta da Vam ispriča priču pa je zapišite pred njim
Ohrabrite pokušaje djeteta da piše pismo (baki, razglednicu s odmora). Pismo možete zajedno poslati.
Njegujte humor! Neka vam ispriča što bi se dogodilo npr. kad bismo šećerili iz staklenke na kojoj piše so!?
Vježbajte pričanje i prepričavanje. Djeca vole slušati priče o tome što je bilo dok su bili mali ili doživljaje iz Vašeg djetinstva. Tražite od djeteta da vam prepriča  neku pročitanu priču služeci se slikama iz slikovnice

NE PROPUSTITE POHVALITI SVOJE DIJETE

PRIPREMLJENOST DJETETA 
ZA ŠKOLU

Optimalan stpen razvijenosti različitih fizičkih i psihičkih funkcija djeteta koje će mu omogućiti uspješno savladavanje propisanog nastavnog plana i programa

OBUHVATA:

TJELESNU ZRELOST

• Dijete mora dostignuti određeni biološki razvojni nivo kako bi moglo podnijeti tjelesne i psihičke napore koji ga očekuju u školi (npr. put od kuće do škole, teška đačka torba)
• Visina (prosječno za dječake 120, a za djevojčice 117 cm)
• Težina  prosječno oko 20 kg
• Dobra razvijenost osjetnih organa, naročito vida i sluha
• Stepen okoštavanja, mišićna snaga, pojava trajnih zubića
• Tjelesnu zrelost utvrđuje liječnik pri upisu u školu

ZRELOST PSIHOMOTORIKE

• Usklađivanje određene vrste pokreta s osjetnim podacima koje dijete prima putem osjetnih organa iz svoje okoline
• Uspostavljena lateralizacija  ljevaštvo / dešnjaštvo / ambidekstrija
• Psihomotorne vještine su ČITANJE i PISANJE

EMOCIONALNA ZRELOST

• Djetetove emocionalne reakcije primjerene su situaciji
• Važna je EMOCIONALNA KONTROLA
• Odgajanje emocionalne kontrole znači razvijanje navika u emocionalnom ponavljanju
• učenje da se neke emocije prikriju ili izraze s manje intenziteta nego što su doživljene (posebno bijes, ljutnja) tako da budu prihvatljive okolini
• Uspostavljanje emocionalnih kočnica u nama
• Bitno je da dijete ima određeni nivo tolerancije na frustraciju. To će mu omogućiti da ustraje u učenju i onda kad mu baš nije zanimljivo ili ugodno

SOCIJALNA ZRELOST

• Povezana s emocionalnom zrelošću
• Označava prilagođavanje na društvene norme
• Važni su procesi imitacije i identifikacije
• Dijete od odraslog MORA čuti da je dobro pomagati drugima, da ponekad treba popustiti

INTELEKTUALNA ZRELOST

• Obuhvata razvijenost psihičkih funkcija
• Bitna je dobra razvijenost govora i dijete mora biti sposobno izraziti misli i potrebe te razumjeti tuđi govor
• Pamćenje  zavisi o djetetovom interesu, aktivnom stavu i uočavanju logičkih veza

• Inteligencija- postoji sedam vrsta inteligencije:
  1. verbalna
  2. matematičko - logička
  3. specijalna
  4. muzička
  5. vizualna
  6. interpersonalna
  7. intrapersonalna

DOPUSTITE SVOM DJETETU DA NEKU INTELIGENCIJU IMA JAČE, A NEKU MANJE RAZVIJENU

• Pažnja  prije polaska u školu  je nenamjerna i traje 15 i 20 minuta ako je sadržaj djetetu zanimljiv.
• Kasnije pažnja postaje namjerna te olakšava učenje, pamćenje i aktivno spoznavanje.
• Vježbati tako da od djeteta zahtijevamo da obrati posebnu pažnju na određene aspekte nekog predmeta (pr. boju, zvuk, oblik )
• Mišljenje i shvatanje odnosa i veza među stvarima i pojavama koje djeca opažaju, ali i predviđanje tih odnosa bez ranije stečenog iskustva
• Bitno je da dijete ima osnovne pojmove o vremenu i prostoru te o količinskim odnosima (npr. juče ; danas ; sutra; iznad ; pored ; lijevo ; desno; puno ; malo)
  Ni jedna ptica 
  ne leti previsoko,
  ako leti vlastitim krilima.